U zdravom tijelu zdrav je duh

Blog uredjuje Vedran Hasanagic. Informacije o najzdravijoj hrani. - Najbolje povrce - Najbolje voce - Najbolje meso - Najbolji zacini - Ostalo

30.11.2010.

Kupus za sva vremena…

Ako ste citali moj clanak pod naslovom "Zivjela Rastika" mogli ste vidjeti koliko je ova biljka korisna za nase zdravlje. Rastika pripada porodici kupusastih biljki ili cvjetaca. Latinski nazivi za ovu porodicu su: Cruciferae ili Brassicaceae. Pored rastike ovoj porodici pripadaju i obicni kupus, kelj, blitva, ren, karfiol, brokoli, prokule, crveni ili ljubicasti kupus. Postoje jos mnoge biljke koje se koriste u ishrani i pripadaju ovoj porodici, ali zadrzat cu se samo na biljkama koje se relativno lako mogu nabaviti u nasim krajevima. Nema svrhe pisati o bok coju (kineskoj vrsti kupusa) ako vecina citalaca nikad nije ni cula za ovu biljku. U engleskoj i americkoj literaturi ovu porodicu biljki nekad zovu i "Senf biljke" zato sto biljka od koje se pravi nama poznati senf takodje pripada ovoj porodici.

Sva ova povrca, do nekle imaju razlicit sastav i vlastite karakteristike. Neke imaju vise vitamina B, neke manje, neke imaju ogromne kolicine magnezija, dok neke imaju vise zeljeza, itd.

Necu se ovdje baviti razlikom izmedju pojedinih biljki i njihovim pojedinacnim sastavima. Neosporno je da su sve ljekovite i da sve imaju bar nekoliko zajednickih ljekovitih svojstva. Ovdje cemo se baviti samo svojstvima koje su karakteristicne za sve biljke iz porodice kupusaca.

Ja se uglavnom trudim da u svim mojim pisanim radovima koristim sto manje strucnih izraza, kako bi tekstovi bili razumljiviji i prosjecnom citaocu koji nema medicinsko ili hemicarsko obrazovanje. Zbog vaznosti za nase opste zdravlje, u ovom clanku morat cu da koristim vise nego obicno strucnih termina, ali tekst u cijelini bi trebao da bude razumljiv i prosjecnim citaocima.

Vecina istrazivanja ovih biljki, u zdravstvene svrhe, bazira se na sastojcima koji sadrze sumporna jedinjenja (sulfur compounds). Ova jedinjena su poznata kao i "Organicki Sumpor" (organosulfur).

U hemicarskom zargonu, glavni podtipovi sumpornih jedinjenja koja se nalaze u ovim biljkama su:

  • Glukosinolati (glucosinolates)
  • Thiocinati (thiocyanates), koji ukljucuju isothicinate (isothiocyanates) i sulforafin (sulforaphane)
  • Thiosulfinati (thiosulfinates) kao i njihove razgradjene forme dithine (dithiins)
  • Sulfoksides (Sulfoxides) kao sto je metilni cistein sulfoksid (methyl cysteine sulfoxides)
  • Ostala jedinjenja koja sadrze sumporne substance, poznati pod imenom "thioli"

Postoji mala zabuna u popularnoj literaturi oko jos jedne substance koja moze da se nadje u kupusastom povrcu. Radi se o Indole-3-carbinol, skraceno I3C. Ovo substanca ne sadrzi sumporna jedinjenja, ali je sastavljena od podvrste sumpornog jedinjenja glukosinolata. I ako je I3C u srodstvu sa sumpornim jedinjenjima, tehnicki nije jedno od njih. Enzim zvani majrosinaza (myrosinase) odvaja I3C od glukosinolata. Kasnije cemo vidjeti zasto je ovo vazno.

Prevencija protiv kancerogenih celija koje izazivaju rak dojke i prostate u istrazivanjima su uvijek povezani sa unosenjem I3C u organizam kroz konzumiranje kupusastog povrca. Jos uvijek se ne zna za sigurno, ali se predpostavlja na koji nacin I3C utice protiv celija raka. Jedan od nacina na koji I3C pomaze zdravlju je da pospjesuje metabolizam estrogena. Jetra preradjuje estrogen i pretvara ga u 16-alpha-hydroxyestrogen (16-OH) i 2- hydroxyestrogen (2-OH) koji uticu na razvoj celija raka. Veca kolicina 16-OH od 2-OH pomazu razvoju raka. Medjutim utvrdjeno je da I3C pomaze smanjenju 16-OH i povecanje 2-OH koji usporava razvoj hormon zavisnih kancerogenih celija, kao sto su kod raka dojke i uretera.

Pored prevencije neka istrazivanja, sugestiraju da I3C moze da igra vaznu ulogu u lijecenju raka, a ne samo prevenciju.

Prevenciji pomaze i mogucnost I3C da se posto je podvrgnut metabolizmu pretvori u jedinjenje zvano DIM (diindolylmethane) koji takodje pomaze prevenciji.

Da se malo odmorimo od strucnih izraza kazemo sta je vazno za prosjecnog citaoca. Bitno je da mi jedenjem kupusa i ostalog kupusastog povrca, metabolizmom, dobijamo I3C. Posta stomacne kiseline odrade svoj posao i kreiraju DIM, time pozitivno uticu na nase zdravlje a negativno na celije raka.

Takodje je interesantno da glukosinolati (glucosinolates) koji su zasluzni za formiranje I3C i DIM su se originalno zvali "Glukosinati Senfovog ulja" zato sto su prvo otkriveni u biljki od cijeg sjemena dobijamo senf. Ovo znaci da sjeme od kojeg se dobija senf kao i sam senf imaju znacajne kolicine glukosinolata. Vec sam ranije pomenuo da je biljka od koje se dobija senf takodje iz iste porodice biljki kao i kupus. Sad znamo da senf koji je izvanredna, nisko kaloricna, zamjena majonezi u borbi protiv gojaznosti takodje dobar za prevenciju protiv raka.

 

 

Sulforaphane

U svrhu prevencije i borbe protiv karcinoma, pored I3C, sulforafen (sulforaphane) je jedan od najvise studiranih jedinjenja koja se nalaze u kupusastom povrcu. Sulforafen koji je narocito dobar u prevenciji stomacnog raka je prvo otkriven u klicama brokolija. Nedavno je dokazano da ovo jedinjenje pomaze obnavljanju koznog tkiva koje je osteceno ultraljubicastim (UV) zracima, pomaze protiv cira na zelucu i raka zeluca.

Posto je sulforafen hemijskim reakcijama proizveden od glukosinolata, ponekad u literaturi mozemo naci da ovo jedinjenje takodje nazivaju glukosinolatom kao i pod imenom isothiocyanate.

Methyl Cysteine Sulfoxides

Posto se ovo jedinjenje u vecim kolicinama moze naci samo u klicama nekog kupusastog povrca nije toliko poznato, kao jedna od substanci koje pomazu borbi i prevenciji protiv kancrogenih oboljenja. Tek u zadnje vrijeme vrse se veca istrazivanja koja dokazuju da metil cistein sulfoksid, takodje kao i, I3C i sulforafen pomaze prevenciji protiv raka.

Koje od ovih kupusastih povrca je najbolje?

Tesko je reci koje povrce je najbolje. Prvo, svaka biljka ima neke male razlike u odnosu na ostale. Bilo da se radi o vise vitamina C kod jedne biljke, a malo vise magnezijuma kod neke druge, vazno je znati da su sve biljke jako zdrave i da necete pogrijesiti ni kod jedne. Takodje, jedna ista biljka nema potpuno ista svojstva ako dolazi iz dva razlicita podnevlja. Zavisno od klime i vrste zemljista pojedini elementi mogu biti razliciti. Ako ste citali moj clanak pod nazivom "Zivjela Rastika" mogli ste vidjeti koliko su velike bioloske vrijednosti ovoga povrca i kao takvo rastika se mozda moze smatrati malo boljom nego ostale. Moj savjet je, da ako ste u mogucnosti mijenjajte i mjesajte razne vrste ovog povrca. Vise zbog raznovrsnosti ishrane, nego sto cete imate mnogo vise koristi od jedne nego od druge biljke. Za pocetak mozda pocnite sa obicnim kupusom. Kupus ne samo da je jako zdrav, vec je i jeftin i moze se nabaviti u skoro svako doba godine.

Sta je ekstremno vazno, je nacin pripreme ovih biljki. Pogresno pripremljeno ovo povrce, ne samo da gubi 100% od svojih ljekovitih vrijednosti nego moze da izazove nadimanja i druge stomacne probleme. Opisane tehnike pripreme, ne samo kupusastog povrca vec i drugih namirnica, pomocice vam da hrane ne bude samo hrana vec i lijek.

Ojacajte imuni sistem.

Vedran Hasanagic

09.11.2008.

Bosiljak za stomak, a bogami i za zdravlje - O rastici nismo jos zavrsili...

Da malo promjenim temu, mada o zdravstvenim beneficijama konzumiranja rastike cu jos pisati.

Neki dan razmisljam o zacinskim biljkama koji se koriste u nasim krajevima prilikom pripremanja hrane.

Da ih nabrojimo: Biber, Persun, Aleva paprika........il' je meni mozak stao ili nema nista vise.

Na ovo jos mogu dodati Vegetu koja je mjesavina nekoliko osusenih povrca, nekog zutog praska i monosodium glutamata koji i nije bas najzdraviji. (da budem fer, vido sam da je Podravka pocela da proizvodi Vegetu bez monosodiom glutamata i ako kupujete Vegetu kupujte ovu)

Evo sjetih se jos i oregana koji se uglavnom koristi samo na picama i nekim sosovima za spagete.

Steta je ne koristiti desetine drugih zacinskih biljaka koje rastu u izobilju u nasim krajevima.
Ne samo da se vecina njih moze skupiti po livadama, i sumama potpuno besplatno nego ce i korstenje istih donijeti doprinose ne samo ukusu hrane nego i zdravlju.

Biljke kao sto su Bosiljak, Majcina dusica, Nana, Ruzmarin, Kadulja nisu samo za cajeva kad se osjecamo lose nego su i izvanredni zacini.

Evo danas cu malo o Bosiljku. Ova biljka se vjerovatno najvise koristi u Italiji. Poznat je talianski "Pesto sos" koji sadrzi svjez bosiljak, bijeli luk, sjemenke sisarika, maslinovo ulje i parmezan sir.

Kod nas se Bosiljak uglanom koristi u cajnim mjesavinama kod problema živaca, grceva u stomaku i zapaljenje bubrega. Ljekovita i kulinarska svojstva ove biljke su mnogo sira.

Boslijak je izvanredan izvor vitamina K,  zeljeza, kalcijuma, vitamina A, celuoze, magnezija, potasiuma, vitamina C, mangana, itd...

Hemiske supstance bosiljka su izvanredna zastita protiv nezeljenih bakterija. Volatilna ulja ove biljke sadrze: estragole, linalool, cineole, eugenol, sabinene, myrcene, i limonene i ova jedinjenja uspjesno regulisu razmnozavanje bakterija kao sto su listerija, stafilokoka, eserihija, pseudomonija, itd.
Neke od ovih bakterija su razvile veliki otpor prema antibioticima tako da su doktori primorani da traze nove nacine tretiranja infekcija. Etericna ulja bosiljka su se pokazala kao izvanredna zdrava zamjena.

Istrazivanja objavljena u Februaru 2004 u magazinu "Hrana i mikrobiologija" /Food Microbiology/
pokazuju da solucija koja sadrzi samo 1% ulja bosiljka ili majcine dusice unistava Sigelija bakteriju koja izaziva proljev do te mjere da vise ne moze biti izmjerena laboratoriskim putem.
Naucnici sada rade na razvoju prezervativa za hranu koji sadrze ulja bosiljka ili majcine dusice.

Sve ovo dovodi do zakljucka da bosiljak i majcinu dusicu treba redovno koristiti u ishrani.
Dodavanje ovih biljki u salate ne samo da ce poboljsati ukus nego ce doprinjeti i unistavanju potencijalnih bakterija koje se mogu naci na svjezem povrcu.

Nastavak o bosiljku slijedi..

Ako imate prijedloga o kojim namirnicama bi ste voljeli da citate u buducim clancima javite se putem privatne poruke ili jos bolje stavite komentar u blog. 

07.11.2008.

Cuj Rastika ? Treci dio..

Karotenoidi iz Rastike smanjuju rizik dobijanja Katarakta (Sive Mrene)

Uz sve prirodne dobre hemiske sastojek u rastici o kojima sam vec pisao, rastika je poznata i po supstancama zvanim karotenoidi. Speciajlno cemo Izdvojit dva karotenoida: lutein i zeaksantin. Ova dva sastojka djeluju na oci kao suncane naocale i sprecavaju ostecenje ociju od pretjeranog izlaganja ultraljubicastim zracima. Studije su pokazale da ova dva kartenoida smanjuju rizik dobijanja katarakta ili sive mrene koja zamagljuje vid. Studije pokazuju da ljudi koji jedu dosta povrca iz porodice rastika imaju 50% manje sanse da razviju novi katarakt.

Takodje Rastika je na vrhu liste povrca kao izvanredan izvor hranjljivih sastojaka kao sto su: Vitamn A, Vitamn C, Vitamin B6 i magnezijum. Rastika je i dobar izvor celuoze, kalcijuma, bakra i potasiuma.

Ova kombinacija vitamina, minerala i ostalih hranjljivih sastojaka stavlja rastiku na poziciju superzvijezde zdravlja.

Vjerovali ili ne ovo nije sve o dobrim svojstvima rastike. Nastavit cemo o rastici u jednom od sljedecih objavljivanja.

Opet da napomenem rastika nece biti jedina tema ovog bloga.

Pisat cu i o ostalim zdravim hranama i jednostavnim nacinima pripreme.

U slijedecim objavljivanjima pisat cu o: blitvi, bosiljku, karfiolu, kajsijama i mnogo sire.

Ako ste zainteresovani za ove teme posebno obratite paznju na nacine pripreme. U nasoj ishrani koristi se jako mnogo vrlo zdravih sastojaka ali nasim nacinima pripremanja obroka uglavnom unistimo skoro sve sto je dobro i zdravo.

Pozdrav za sada.

Vedran Hasanagic

29.10.2008.

Cuj Rastika? Drugi dio...

Evo ga i drugi dio o rastici (zivjeli Hercegovci)

Rastika sadrži supstance koje  aktiviraju kreiranje enzima u  jetri u koji pomažu neutraliziaciji kancerogenih celija.

Ovi enzimi ukljucuju quinone reductases i glutathione-S-transferases.

Naucnici su otkrili da sulforaphane koji se nalazi u rastici je moćan glucosinolate phytonutrient, koji jača tijelo i pomaze stvaranju detoksikacionih enzima koji pomazu organizmu u borbi protiv kancerogenih celija..

Interesantno je da se Sulforaphane formira tek prilikom sjeckanja ili zvakanjem svjeze rastike i to na mjestima gdje je rastika presjecena. Zbog ovoga se preporucuje da se biljka isjece desetak minuta prije kuhanja ili konzumiranja svjezebiljke.Ovim se daje dovoljno vremena da rastika na presjeku formira dovoljno Sulforaphena.

Iz nekog razloga ova substanca izaziva da se u jetri formiraju enzimi koji  bukvalno izazivaju  "samoubistvo" celija koje izazivaju rak dojke i debelog crijeva.

Sulforaphane iz rastike također nudi  zaštite za one koji genetski imaju predispozicije dobijanja karcinoma debelog crijeva. Ovo su rezultati provedenog na Rutgers University i objavljeni u online časopisu Karcinogeneza.

Studije dosljedno pokazuju da nacin ishrane u kojoj se koriste velike kolicine rastike i drugih biljaka iz iste porodice (bit ce objavljeno koje kasnije) su  povezani s nižom učestalost različitih rakova, uključujući: plućni, rak debelog crijeva, dojke i karcinom jajnika.  Ova istraživanja objavljena su u Internacionalnom zurnalu za rak  (International Journal of Cancer) . Takodje se sugerise da se rak mjehura može prikljuciti ovoj listi.

Istrazivaci Univerziteta u Teksasu su utvrdili da je rak mjehura mnogo cesce dignosticiran u etnickim grupama koje ne koriste vrste povrca  kojima pripada i rastika. Utvrdjeno je da grupe koje regularno koriste u ishrani ove biljke imaju 29% manje raka mjehura nego grupe koje ne konzumiraju.

Rastika kao zastitnik protiv raka jajnika

  Rastika je bogata i flavonoidom zvanim maempferol.  Istraživanja pokazuju da zene imaju 40% manje sansi dobijanja raka jajnika ako unose u sebe  vece kolicine maempferola.  Osim rastike ova substanca nalazi se u zelenom caju, luku, brokulama, poriluku (prasi), špinatu, i borovnicama.

 Nedavna istrazivanja pokazuju da oni koji jedu rastiku u velikim kolicinama imaju znatno niži rizik od raka prostate, raka pluća i debelog crijeva.

Koliko bi trebalo jesti rastike dnevno da bi se smanjio rizik dobijanja raka?

3 do 5 puta nedeljno oko jedna solja rastike ili povrca iz iste porodice.

Da bi se iz rastike izvuklo sto vise koristi, treba je samo blansirati 5 do 10 minuta, zaciniti sa morskom soli, maslinovim uljem, limunom. Moze se dodati i bijeli luk i biber. Prema tome sarma od rastike ne pomaze mnogo :)

Nastavak o rastici i ostaloj zdravoj hrani kao i nacinima pripreme uskoro.

Vedran Hasanagic


Trebinjska rastika iz baste mog dobrog prijatelja Nebojse Kolaka
Trebinjska rastika iz baste mog dobrog prijatelja Nebojse Kolaka


27.10.2008.

Cuj Rastika ? Prvi dio..

Ko bi rekao da je rastika jedno od najzdravijih povrca na svijetu. Prehrambene vrijednosti ove biljke su vrlo impresivene, medjutim malo poznate siroj javnosti.
George Mateljan, jedan od najboljih poznavaoca zdrave hrane u svijetu kaze: "Ako ste u nekom slucaju primorani da izaberete samo jedno povrce za cijeli zivot, to bi svakako trebala da bude rastika."

                         PREHRAMBENE VRIJEDNOSTI KUVANE RASTIKE
                                                           bazirane na dnvenim potrebama u 130 grama biljke

Vitamin K ..............1327.6 %
Virtamin A.................192.4%
Vitamin C....................88.8%
Mangan......................28%
Bakar..........................12%
Tryptohan...................11.5%
Kalcijum.....................11.5%
Vitamn B6...................11.3%
Potasium....................11%
Zeljezo...........................9%
Magnezijum..................8.5%
Vitamin E.......................8%
Omega 3 kiseline........8%
Vitamin B2....................7.9%
Proteini..........................7.7%
Vitamin B1....................7.6%
Folicna kiselina............7.4%
Fosfor.............................6%
Vitamin B3.....................6%
Kalorije 36

Zdravstvene beneficije rastike


Glukosinulati /glucosinolates/  koji se nalaze u rastici mogu da zastite tijelo od nekoliko vrsta raka, ukljucujuci rak dojke i rak jajnika.

Naucnici jos nisu sasvim utvrdili na koji nacin rastika sprecava razvoj raka, ali  nekoliko istrazivaca ukazuje na sposobnost ovih glukosinulata da aktiviraju detoksifirajuce enzime u jetri, koji ce pomoci da se neutralisu potencijalno karcinogene supstance.

Za koji dan nastavit cu o rastiki. Da ne bude zabune, ovo nece biti blog samo o rastici nego i ostalim vrstama zdrave hrane.

Vedran Hasanagic

Americka Rastika /kale/ razlikuje se od nase po obliku lista, ali ne i po prehrambenoj virjednosti.

U zdravom tijelu zdrav je duh


Muci li vas Eserihija Coli?


Eserihija koli
Problem?

Urinarne i vaginalne infekcije izazvane Eserihijom koli i drugim bakterijama uspjesno lijecimo prirodnim putem !!!
Besplatne konsultacije i dostava sirom svijeta.
http://eserihija.com/



Ostali Linkovi

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
15227

Powered by Blogger.ba